Mrmotovi, mrmoti i svisci - Pregled ovih fascinantnih glodavaca

Svizci, mrmoti i svisci članovi su obitelji vjeverica (Sciuridae). Oni su srednje veliki do veliki glodavci koji su poznati po svojim navikama kopanja i zaobljenim tijelima. Iako na prvi pogled mogu izgledati slično, postoje neke ključne razlike između ovih životinja koje ih razlikuju.

Mrmotovi, također poznati kao svinje zviždaljke ili kopneni dabrovi, uglavnom se nalaze u Sjevernoj Americi. Poznati su po svojoj ulozi u Groundhog Dayu, gdje navodno predviđaju vrijeme na temelju toga vide li svoju sjenu 2. veljače ili ne. Šumovi su, s druge strane, vrsta mrmota koja se nalazi u istočnim Sjedinjenim Državama i Kanadi, a poznati su po svojim snažnim sposobnostima kopanja.

S druge strane, svisci se nalaze u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Veći su od mrmota i šumskih svinja i poznati su po svom prepoznatljivom visokom zvižduku. Svisci se obično nalaze u planinskim predjelima i vješti su penjači. Unatoč razlikama, sve tri životinje igraju važne uloge u svojim ekosustavima i fascinantna su bića o kojima treba učiti.

Znanstvena klasifikacija i uobičajeni nazivi

Mrmot, mrmot i svizac pripadaju redu Rodentia, raznolikoj skupini sisavaca poznatih po svojim sjekutićima koji neprestano rastu. Unutar reda Rodentia, mrmot, mrmot i svizac svrstani su u obitelj Sciuridae, koja također uključuje vjeverice i vjeverice.

Unatoč nekim regionalnim varijacijama u uobičajenim imenima, svisci, mrmoti i svisci dio su roda Marmota. Izraz 'mmot' obično se koristi u Sjevernoj Americi, posebno u područjima gdje je životinja poznata po svojim sposobnostima predviđanja vremena na Dan mrmota. Naziv 'skvarac' pogrešan je naziv koji vjerojatno potječe od indijanske riječi, a 'svizac' je općenitiji izraz koji se koristi u Europi i Aziji za označavanje raznih vrsta glodavaca koji žive na tlu.

Fizičke karakteristike i stanište

Svizci, mrmoti i svisci članovi su obitelji glodavaca Sciuridae. Oni su sisavci srednje veličine, krupnog tijela, kratkih nogu i čupavog repa. Mrmotovi i mrmoti obično mjere oko 16-24 inča (40-60 cm) u duljinu i teže između 4-14 funti (2-6 kg), dok su svisci malo veći, dosežu duljinu od 20-28 inča (50-70 cm). ) i težine od 8-18 funti (4-8 kg).

Ove su životinje poznate po svojim navikama kopanja i obično se nalaze na travnjacima, livadama i šumovitim područjima diljem Sjeverne Amerike, Europe i Azije. Preferiraju staništa s dobro dreniranim tlom koje omogućuje lako kopanje. Njihove jazbine mogu biti velike, s više ulaza i komora za spavanje, hibernaciju i podizanje mladih.

Mrmotovi se prvenstveno nalaze u istočnim Sjedinjenim Državama i Kanadi, gdje nastanjuju polja, pašnjake i otvorene šume.
Šumovi su rašireniji u cijeloj Sjevernoj Americi, od Aljaske do jugoistočnog Sjedinjenih Država, i obično ih se može vidjeti u poljima, uz ceste i u predgrađima.
Svizci su porijeklom iz planinskih područja u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi, gdje žive na alpskim livadama i stjenovitim padinama.

Geografska distribucija

Mrmotovi, mrmoti i svisci nalaze se u različitim regijama Sjeverne Amerike, Europe i Azije. Mrmotovi se prvenstveno nalaze u istočnim Sjedinjenim Državama i Kanadi, dok su šumski mrmoti češći u središnjim i zapadnim dijelovima kontinenta. Svizci su rasprostranjeni diljem Europe i Azije, a vrste poput alpskog svisca nalaze se u planinskim predjelima.

Vrsta	Zemljopisni raspon
mrmot	Istočne Sjedinjene Države i Kanada
šumnjak	Srednja i zapadna Sjeverna Amerika
Svizac	Europa i Azija, posebno planinska područja

Mrmot i mrmot: Dva imena, jedna životinja

mrmot i šumica dva su imena koja se obično koriste za označavanje iste životinje, Marmota monax. Unatoč različitim nazivima, oni su zapravo ista vrsta glodavaca koji pripadaju obitelji Sciuridae. Naziv 'mrmot' češće se koristi u Sjedinjenim Državama, dok je 'woodchuck' rašireniji u Kanadi.

Mrmoti/mmotovi su poznati po svojim navikama kopanja i sposobnosti predviđanja vremena, što je popularizirano tradicijom Dana mrmota. Ove životinje su biljojedi, hrane se travom, voćem i povrćem. Također su vješti penjači i plivači, što ih čini prilagodljivim različitim okruženjima.

Dakle, bez obzira na to zovete li ih mrmot ili šumica, ove su životinje fascinantna bića koja igraju važnu ulogu u svojim ekosustavima.

Podrijetlo imena Groundhog i Woodchuck

Vjeruje se da naziv 'mmot' potječe od njihove navike ukopavanja u zemlju. Ovi glodavci su poznati po tome što kopaju duboke jazbine i provode mnogo vremena pod zemljom, pa otuda i naziv 'mromt'.

Izraz 'sjeka' je malo zanimljiviji. To zapravo nema nikakve veze s cijepanjem drva. Naziv 'šumjak' potječe od algonkijske riječi 'wejack' ili 'woodjak', koja se odnosi na životinju. S vremenom je 'woodjak' evoluirao u 'woodchuck' i tako su ova stvorenja dobila svoje neobično ime.

Ponašanje i životni stil mrmota/čuvka

Mrmotovi, poznati i kao mrmoti, usamljena su bića koja više vole živjeti sama nego u skupinama. Aktivni su danju i većinu vremena provode kopajući se pod zemljom. Mrmoti su izvrsni kopači i stvaraju složene sustave jazbina s višestrukim ulazima i komorama.

Ovi glodavci su biljojedi i prvenstveno se hrane biljkama, voćem i povrćem. Poznato je da su proždrljivi i mogu pojesti velike količine hrane u kratkom vremenskom razdoblju. Mrmoti su također oportunistički jeli i ponekad će napadati vrtove i usjeve u potrazi za ukusnom poslasticom.

Tijekom toplijih mjeseci, mrmoti su zauzeti traženjem hrane i izgradnjom zaliha masti za hibernaciju. U jesen se povlače u svoje jazbine i ulaze u stanje tromosti, gdje im tjelesna temperatura pada, a otkucaji srca značajno usporavaju. Mrmot hibernira tijekom zimskih mjeseci, oslanjajući se na svoju pohranjenu masnoću za energiju.

Kad dođe proljeće, mrmoti izlaze iz svojih duplja i započinju sezonu parenja. Nakon razdoblja gestacije od otprilike mjesec dana, ženke mrmota rađaju leglo od 4-6 mladunaca. Mladi mrmoti ostaju sa svojom majkom nekoliko tjedana prije nego što se odvaže sami.

Sve u svemu, mrmoti vode relativno usamljen i sjedilački način života, provode većinu svog vremena pod zemljom i izlaze samo da traže hranu ili pronađu partnera. Unatoč njihovoj reputaciji vrtnih štetnika, ova stvorenja igraju važnu ulogu u svom ekosustavu kao biljojedi i rovari.

Dan mrmota: Kulturni značaj

Dan mrmota je naširoko slavljena tradicija u Sjedinjenim Državama i Kanadi, gdje ljudi gledaju u mrmota kako bi predvidjeli dolazak proljeća. Najpoznatija proslava Dana mrmota održava se u Punxsutawneyju u Pennsylvaniji, gdje Punxsutawney Phil izlazi iz svoje jazbine 2. veljače. Ako vidi svoju sjenu, vjeruje se da će biti još šest tjedana zime. Ako nije, onda se kaže da proljeće dolazi rano.

Ova neobična tradicija postala je kulturni fenomen, a film 'Groundhog Day' iz 1993. s Billom Murrayem u glavnoj ulozi dodatno je učvrstio svoje mjesto u popularnoj kulturi. Svake godine tisuće ljudi okupi se u Punxsutawneyju kako bi svjedočili predviđanju i sudjelovali u svečanostima koje prate taj događaj.

Dan mrmotasluži kao bezbrižan način obilježavanja promjene godišnjih doba i postao je trajni simbol nade i obnove za mnoge ljude. Vjerujete li ili ne u sposobnost mrmota da prognozira vremensku prognozu, tradicija Dana mrmota nastavlja okupljati zajednice u slavlju.

Svisci: veća obitelj mrmota i mrmota

Svisci su dio veće obitelji koja uključuje mrmote i mrmote. Srednje su do veliki glodavci koji pripadaju rodu svizaca. Svisci su poznati po svojim prepoznatljivim čvrstim tijelima, kratkim nogama i čupavim repovima. Primarno se nalaze u planinskim područjima Sjeverne Amerike, Europe i Azije.

Jedna od ključnih razlika između svizaca i mrmota je njihova veličina. Svizci su obično veći, a neke vrste dosežu i do 60 funti težine. Biljojedi su i prvenstveno se hrane travom, biljkama i korijenjem.

Još jedna zanimljiva činjenica o svizcima su njihove navike hibernacije. Poput mrmota, svisci hiberniraju tijekom zimskih mjeseci kako bi sačuvali energiju i preživjeli teške uvjete. Oni grade složene sustave jazbina za hibernaciju, koje mogu biti duboke nekoliko metara.

Sve u svemu, svisci su fascinantne životinje koje igraju vitalnu ulogu u svojim ekosustavima. Oni su važan plijen za grabežljivce poput orlova, lisica i kojota, a njihove aktivnosti kopanja mogu imati značajan utjecaj na okoliš. Razumijevanje ponašanja i biologije svizaca može pružiti vrijedan uvid u ekologiju planinskih regija u kojima se nalaze.

Različite vrste svizaca

Svizci su raznolika skupina prizemnih vjeverica koje pripadaju rodu Marmota. Postoje razne vrste svizaca koje se nalaze u različitim regijama svijeta, a svaka ima svoje jedinstvene karakteristike i staništa. Neke od najpoznatijih vrsta svizaca uključuju:

Svizac sa žutim trbuhom (Marmota flaviventris): Pronađeni u Sjevernoj Americi, ovi svisci su poznati po svom prepoznatljivom žutom trbuhu i žive u planinskim regijama.
Alpski svizac (Marmota marmota): Podrijetlom iz europskih Alpa, ovi su svisci društvene životinje koje žive u kolonijama i spavaju zimski san tijekom zime.
Sijedi svizac (Marmota caligata): Pronađeni u Sjevernoj Americi, ovi svisci imaju sijedi krzneni kaput i nastanjuju alpska i subalpska područja.
Bobak svizac (Marmota bobak): Podrijetlom iz središnje Azije, ovi svisci su najveća vrsta i mogu se pronaći na travnjacima i kamenitim područjima.

Ovo je samo nekoliko primjera različitih vrsta svizaca koji postoje, a svaki ima jedinstvenu ulogu u svom ekosustavu.

Stanište i ponašanje svisaca

Svisci su velike tekunice koje pripadaju rodu Marmota. Obično se nalaze u planinskim regijama diljem svijeta, uključujući Sjevernu Ameriku, Europu i Aziju. Svizci preferiraju staništa s kamenitim padinama, travnatim livadama i alpskim šumama gdje se mogu ukopati u tlo tražeći sklonište i zaštitu.

U ponašanju, svisci su dnevne životinje, što znači da su aktivni tijekom dana, a spavaju noću. Oni su društvena bića koja žive u kolonijama i međusobno komuniciraju koristeći različite vokalizacije. Svizci su biljojedi, hrane se biljkama, travom i korijenjem, a poznati su po svojoj sposobnosti hibernacije tijekom zimskih mjeseci kako bi uštedjeli energiju.

Status očuvanosti i prijetnje

Mrmotovi, mrmoti i svisci suočavaju se s raznim izazovima očuvanja koji prijete njihovoj populaciji u divljini. Gubitak staništa zbog urbanizacije, poljoprivrede i krčenja šuma jedna je od primarnih prijetnji ovim vrstama. Budući da su njihova prirodna staništa uništena ili fragmentirana, populacije mrmota, mrmota i svizaca su u opasnosti od opadanja.

Osim gubitka staništa, ovi glodavci također su osjetljivi na lov i hvatanje u zamke zbog krzna, mesa ili kao štetočine. Pretjerani lov i hvatanje u zamke mogu dovesti do značajnog smanjenja njihove populacije ako se njima ne upravlja na održiv način.

Klimatske promjene još su jedna velika prijetnja mrmotovima, šumskim srcima i svizcima. Promjene u obrascima temperature i padalina mogu utjecati na njihove izvore hrane, obrasce hibernacije i cjelokupno preživljavanje. Ekstremne vremenske prilike, kao što su suše ili poplave, također mogu imati razorne učinke na njihovu populaciju.

Prijetnje	Udarac
Gubitak staništa	Smanjenje populacije zbog gubitka pogodnih staništa
Lov i zamke	Smanjenje populacije zbog neodržive žetve
Klimatske promjene	Promjene u dostupnosti hrane i obrascima hibernacije

Ključne razlike i sličnosti

Mrmotovi , šumice , i derišta svi su članovi obitelji vjeverica Sciuridae i pripadaju rodu Marmota. Jedna od ključnih razlika između njih je njihova geografska distribucija. Mrmotovi uglavnom žive u Sjevernoj Americi, mrmoti su vrsta mrmota koji se nalaze u istočnim Sjedinjenim Državama i Kanadi, dok svisci žive u Euroaziji i Sjevernoj Americi.

Unatoč različitim staništima, sve tri vrste dijele neke zajedničke fizičke karakteristike. Srednje su veliki glodavci zdepastog tijela, kratkih nogu i gustog krzna. Poznati su po svom ponašanju kopanja i zimskim snom.

Druga ključna sličnost je njihova prehrana. Mrmot, mrmot i svizac su biljojedi, hrane se raznim biljkama, travama, a ponekad i kukcima. Ova biljna prehrana ključna je za njihov opstanak i osigurava im potrebne hranjive tvari za razvoj u njihovim staništima.

Fizičke i bihevioralne usporedbe

Svi mrmoti, mrmoti i svisci članovi su obitelji vjeverica, ali imaju jasne fizičke razlike i razlike u ponašanju. Mrmot je najveći od tri, zdepastog tijela, kratkih nogu i čupavog repa. Šumovi su nešto manji od mrmota i vitkije su građe. Svisci su najmanji od tri i imaju kompaktnije tijelo.

U ponašanju, mrmoti su poznati po svojim navikama kopanja i izvrsni su kopači. Šumovi su također vješti rovari i vješti su penjači. Svizci su poznati po svom društvenom ponašanju i žive u kolonijama, često dijeleći jazbine s drugim svizcima.

Prilagodbe okolišu i klimi

Mrmotovi, mrmoti i svisci razvili su razne prilagodbe koje im pomažu da napreduju u svom okolišu i nose se s klimatskim promjenama. Neke od tih prilagodbi uključuju:

Gusto krzno: Njihovo gusto krzno pomaže im da budu topli tijekom hladnih zima i štiti ih od vremenskih nepogoda.
Hibernacija: Mrmoti su poznati po svojoj sposobnosti hibernacije tijekom zimskih mjeseci, kada je malo hrane i temperature padaju.
Ropanje: Ovi glodavci su stručni kopači i stvaraju složene sustave jazbina koji pružaju zaklon od grabežljivaca i ekstremnih vremenskih uvjeta.
Kamuflaža: Njihova boja krzna pomaže im da se stope s okolinom, što im olakšava izbjegavanje grabežljivaca.
Termoregulacija: mrmoti mogu regulirati svoju tjelesnu temperaturu prilagodbom brzine metabolizma, što im omogućuje štednju energije po hladnom vremenu.

Interakcija s ljudima i utjecaj ekosustava

Mrmot, mrmot i svizac igraju ključnu ulogu u njihovim ekosustavima, ali njihova interakcija s ljudima ponekad može dovesti do sukoba. Evo nekoliko ključnih točaka koje treba razmotriti:

Mrmotovi su poznati po tome što kopaju jazbine, što ponekad može oštetiti vrtove, farme i infrastrukturu.
Šumovi se također mogu hraniti usjevima i vegetacijom, što dovodi do sukoba s poljoprivrednicima i vrtlarima.
Usprkos tim izazovima, mrmot i mrmot također mogu biti od koristi jer prozračuju tlo i služe kao plijen grabežljivcima.
Kada ljudi zadiru u staništa mrmota, to može poremetiti njihovo prirodno ponašanje i dovesti do povećanih sukoba.
Napori za očuvanje važni su za održavanje zdrave populacije mrmota i osiguranje njihove uloge u ekosustavu.

Općenito, razumijevanje interakcija između mrmota, mrmota i svizaca i ljudi ključno je za promicanje suživota i očuvanje bioraznolikosti.

FAQ: Sve što trebate znati

Evo nekih često postavljanih pitanja o mrmotovima, mrmotima i svizcima:

Koja je razlika između mrmota, mrmota i mrmota?
Mrmot, mrmot i svizac različiti su nazivi za istu životinju, poznatu i kao svinja zviždaljka.
Predviđaju li mrmoti stvarno vrijeme?
Mrmoti zapravo nisu sposobni predvidjeti vrijeme, ali Groundhog Day je zabavna tradicija koja potječe iz Sjedinjenih Država.
Što jedu mrmoti?
Mrmotovi su biljojedi i prvenstveno se hrane travom, djetelinom, voćem i povrćem.
Spavaju li mrmoti zimski san?
Da, mrmoti hiberniraju tijekom zimskih mjeseci kako bi sačuvali energiju i preživjeli hladno vrijeme.
Jesu li mrmoti opasni?
Mrmoti se općenito ne smatraju opasnima za ljude, ali mogu nanijeti štetu vrtovima i usjevima.

Mogu li se svisci i mrmoti križati?

I svisci i mrmot članovi su obitelji vjeverica, ali pripadaju različitim rodovima. Svizci su dio roda Marmota, dok su mrmoti dio vrste Marmota monax. Zbog genetskih razlika između dviju vrsta, svisci i mrmoti ne mogu se križati i proizvesti održivo potomstvo.

Dok svisci i mrmoti dijele neke sličnosti u izgledu i ponašanju, njihov je genetski sastav dovoljno različit da spriječi uspješno križanje. U divljini su svisci i mrmoti evoluirali tako da zauzimaju različita staništa i imaju različita ponašanja pri parenju, čime se dodatno smanjuje vjerojatnost križanja dviju vrsta.

Što jedu mrmoti, mrmoti i svisci?

Mrmot, mrmot i svizac su biljojedi, što znači da se prvenstveno hrane biljkama. Njihova se prehrana obično sastoji od raznovrsne vegetacije poput trava, djeteline, voća, bobičastog voća i povrća. Poznato je da pasu širok raspon biljnih materijala, uključujući lišće, stabljike i korijenje.

Osim biljaka, mrmot, mrmot i svizac također mogu jesti kukce, ličinke i druge male beskralješnjake kao izvor proteina. Međutim, većina njihove prehrane je biljna i igraju važnu ulogu u kontroli rasta vegetacije u svojim staništima.

Biljna prehrana	Proteini životinjskog podrijetla
Trave	Insekti
Djetelina	Grubs
Voće	Mali beskralježnjaci
Bobice
Povrće

Kako ih možete razlikovati u divljini?

Svizci, mrmoti i svisci članovi su obitelji vjeverica, ali imaju različite fizičke karakteristike koje vam mogu pomoći da ih razlikujete u divljini. Evo nekih ključnih razlika:

Vrsta	Veličina	Boja	Stanište
mrmot	Veći, obično dug 16-26 inča	Smeđe krzno sa svjetlijim donjim dijelom	Nalazi se u Sjevernoj Americi, osobito na otvorenim poljima i šumovitim područjima
šumnjak	Manji, dug oko 15-20 inča	Varira od smeđeg do sivog krzna	Uobičajen u istočnoj Sjevernoj Americi, često se može vidjeti u blizini šuma i livada
Svizac	Razlikuje se ovisno o vrsti, ali općenito je veći od mrmota	Može varirati od smeđeg do žućkastog krzna	Nalazi se u planinskim područjima Sjeverne Amerike, Europe i Azije

Osim toga, svisci imaju tendenciju da žive na višim nadmorskim visinama u usporedbi s mrmotima i šumskim srama, koji preferiraju niža područja. Promatranje ovih fizičkih karakteristika i staništa može vam pomoći da razlikujete mrmote, mrmote i svisce kada ih susretnete u divljini.