Razlika između dijalekta i narodnog govora

Kad se koristi kao imenice , dijalekt 'Raznolikost jezika' znači raznolikost jezika koja je karakteristična za određeno područje, zajednicu ili društvenu skupinu, a često se razlikuje od ostalih sorti istog jezika na manje načine u pogledu rječnika, stila, izgovora i pravopisa, žargon znači jezik naroda ili nacionalni jezik.

Žargon Također pridjev sa značenjem: ili koji se odnosi na svakodnevni jezik, za razliku od standardnog, književnog, liturgijskog ili znanstvenog idioma.

u nastavku pogledajte ostale definicije Dijalekt i Žargon

1. Dijalekt imati imenica (lingvistika):

   Raznolikost jezika koja je karakteristična za određeno područje, zajednicu ili društvenu skupinu, a često se razlikuje od ostalih sorti istog jezika na manje načine u pogledu rječnika, stila, izgovora i pravopisnih konvencija; bilo standardni ili nestandardni (narodni jezik).

   
   
   

   Primjeri:

   'hipo sociolekt etnolekt regiolekt'

2. Dijalekt imati imenica (pejorativno):

   Jezik koji se doživljava kao nekvalitetan ili pogrešan.

   
   
   

3. Dijalekt imati imenica :

   Predavanje (često a ili jezik) kao dio grupe ili obitelji jezika, osobito ako se na njih gleda kao na jedan jezik ili ako im se suprotstavlja standardizirani idiom koji se smatra 'pravim' oblikom jezika (na primjer, Kantonski za razliku od mandarinskog kineskog ili bavarski za razliku od standardnog njemačkog).

   Primjeri:

   'sinonimi: narodni govor patois q2 = često pogrdan'

4. Dijalekt imati imenica (računarstvo, programiranje):

   Varijanta nestandardiziranog programskog jezika.

   Primjeri:

   'Kućna računala u 1980-ima imala su mnoštvo nespojivih dijalekata BASIC-a.'

5. Dijalekt imati imenica (ornitologija):

   Varijantni oblik vokalizacija vrste ptica ograničen na određeno područje ili populaciju.

1. Žargon imati imenica :

   Jezik naroda ili nacionalni jezik.

   Primjeri:

   'Narodni jezik Sjedinjenih Država je engleski.'

2. Žargon imati imenica :

   Svakodnevni govor ili dijalekt, uključujući kolokvijalizme, za razliku od standardnog, književnog, liturgijskog ili znanstvenog idioma.

   Primjeri:

   'Ulični narodni jezik može se sasvim razlikovati od onoga što se drugdje čuje.'

3. Žargon imati imenica :

   Jezik jedinstven za određenu skupinu ljudi; žargon, argot.

   Primjeri:

   'Za one određene dobi, hiphop narodni jezik mogao bi biti i strani jezik.'

4. Žargon imati imenica (Rimokatoličanstvo):

   Autohtoni jezik naroda, na koji su prevedene riječi mise.

   Primjeri:

   'Vatikan II dopustio je slavljenje mise na narodnom jeziku.'

1. Žargon kao an pridjev :

   Od ili se odnosi na svakodnevni jezik, za razliku od standardnog, književnog, liturgijskog ili znanstvenog idioma.

2. Žargon kao an pridjev :

   Pripadnost zemlji rođenja; vlastiti po rođenju ili prirodi; domorodac; autohtono.

   Primjeri:

   'narodna bolest'

3. Žargon kao an pridjev (arhitektura):

   Od ili u vezi s lokalnim građevinskim materijalima i stilovima; nije uvezena.

4. Žargon kao an pridjev (umjetnost):

   Povezan s kolektivnom memorijom; nije uvezena.

Usporedite riječi:

Usporedite sa sinonimima i srodnim riječima:

• lingua franca vs narodni jezik
• dijalekt vs narodni jezik
• idiom vs narodni jezik
• sleng protiv narodnog govora
• žargon vs narodni jezik
• sleng protiv narodnog govora
• zajednički vs narodni jezik
• svakodnevni vs narodni jezik
• autohtoni vs narodni jezik
• običan vs narodni jezik
• narodni jezik protiv vulgarnog
• razgovorni vs narodni jezik
• narodni vs narodni jezik